6. Susret foklorista u Orebiću
Ovogodišnji, već šesti Susret folklorista u Orebiću opet je potvrdio da slovačka narodna kulturna ima moć spajati ljude unatoč granicama. Događanje u organizaciji Slovačkog centra za kulturu Našice se održalo u Kulturno-edukacijskom centru Saveza Slovaka u Hrvatskoj u Orebiću, koje je za vrijeme jednog tjedna postalo prostor za stručni rad, obrazovanje i kreativnu suradnju i ,međusobnu spoznaju folklornih tradicija.
Međunarodni događaj spojio je folkloriste iz Hrvatske, Srbije, Rumunjske i Poljske pri čemu je Slovačka imala značajnu ulogu zastupjenosti putem stručnih lektora , koji su tijekom cijelog tjedna usmjeravali sudionike u plesu, pjevanju, glazbi i scenskom nastupu.
U Orebiću su se sreli predstavnici slovačkih folklornih skupina i kulturnih društava iz Hrvatske, folkloristi iz slovačkih zajednica iz Srbije, Rumunjske i Poljske. Hrvatsku su predstavljali Matica slovačka Soljani, Matica slovačka Međurić, Matica slovačka Ilok, Matica slovačka Osijek i Slovački centar za kulturu Našice.
Slovačku je predstavljao tim stručnjaka koji su činili Mgr. art. Martin Urban, PhD., Mgr. Tatiana Urbanová, Matúš Urban, Mgr. Leonóra Súdiová i Mgr. Peter Pavlík, PhD. Njihova uloga nije bila samo podijeliti stručno znanje i iskustvo sa sudionicima, već ih, prije svega, voditi kroz cjelokupni kreativni proces – od rada s tradicionalnim folklornom materijalom do njegove prilagodbe za scensku izvedbu.
Upravo povezanost sudionika iz raznih zemalja sa stručnim vodstvom iz Slovačke stvorilo je jedinstveni prostor za razmjenu isukustava, međusobno učenje i kreativnu suradnju. Svaki skupina je donijela vlastite pjesme, plesove, glazbene izričaje i iskustva izvedbe. Kroz zajednički rad te su se različite tradicije počele ispreplitati, i nastao je program koji je bio rezultat zajedničkog truda svih sudionika.
Završni program ujedno je pokazao iznimnu raznolikost slovačkog folklora, koji se njeguje i razvija u slovačkim zajendicama izvan granica Slovačke. Predstavili su se Sálašan iz Nadlaka pod vodstvom Kristíne Jucan, Hajduky iz Vyšných Lápš sa voditeljicom Dorotou Moś, djevojke iz Soljana, mladež iz Međurića pod vodstvom Elene Vasik, obitelj Šandor iz Iloka i predstavnici SKUD Pivnica, pri čemu je svaka skupina na pozornicu donijela svoj prepoznatljiv repertoar te ga istovremeno formom plesna kuća podučavali ostale sudionike seminara.
Pojedinačni nastupi pokazali su da se slovačka narodna kultura razvijala u specifičnim uvjetima unutar svake zajednice, poprimajući pritom vlastiti, prepoznatljiv regionalni karakter. Unatoč tome, slovačka tradicija, jezik, glazba, pjesma i ples ostaju njezini zajednički poveznici.
Upravo je zajednički rad u Orebiću omogućio sudionicima ne samo da predstave te razlike, već i da se, prije svega, međusobno upoznaju, uspoređuju i razmjenjuju iskustva. Na taj način folklor nije postao tek predmet predstavljanja, već prostor živog, uzajamnog učenja.
Značajna odlika šestog izdanja bilo je aktivno stručno sudjelovanje Slovačke. Mgr. art. Martin Urban, PhD., uključen je u projekt od samih početaka te je djelovao kao predavač na svih pet prethodnih izdanja. Njegovo dugogodišnje iskustvo sa radom u zajednicama iseljenih Slovaka omogućuje mu povezivanje stručnog znanja i iskustva iz Slovačke sa specifičnim potrebama folklornih društava koji djeluju izvan matične zemlje. Upravo je zbog toga njegovo sudjelovanje u projektu značajno ne samo u pogledu plesne ili glazbene stručnosti, već i u pogledu očuvanja i daljnjeg razvoja folklorne tradicije slovačkih zajednica.
Lektori nisu djelovali samo kao učitelji. Važni dio radionica bila je uzajamna kreativna suradnja. Sudionici su donosili vlastiti folklorni materijal, iskustvo nastupanja i spoznaje iz svojih zajednica, dok su im instruktori pomagali istražiti načine kako taj materijal učinkovito prilagoditi za scenu.
Tako je nastajao prirodni dijalog između tradicije i suvremenim scenskim izričajem. U roku od tjedan dana su se u Orebiću susreli folklorne tradicije različitih slovačkih zajednica sa stručnim zanjem iz Slovačke. Rezultat nije bilo samo usvajanje novih plesnih, pjevačih ili glazbenih elemenata, nego prije svega zajedničke kulturne doživaljej i novi program nastao suradnjom lektora i sudionika.
Vrhunac cijelog tjedna bio je završni program u kojemu su skupine pojedinačno predstavile vlastiti folklorni materijal a istovremeno su se svi sudionici udružili u zajedničkim izvedbama.
Posebno zanimljiv dio programa bila je Škola pjevanja s publikom pod vodstvom Lienke Súdiove, koja je pokazala da folklor ne mora ostati tek scenski nastup. On može poslužiti kao živ oblik komunikacije koji prirodno povezuje izvođače i publiku, stvarajući priliku za zajednički doživljaj.
Nakon izvedbi na pastirskim sviralama uslijedio je plesni program iz Nadlaka u izvedbi skupine Sálašan – čardaš, Hopcip poľka i Šlaufox. Priključili su im se Pivničani sa Stepom. Hajduky iz Vyšných Lápš izveli su pjesmu i čardaš an pjesmu Stara baba i akrobatski muški ples Jo Mazur. Iločani su oduševili publiku pjesmama u izvedbi Ivane i Martina Šandor te primjerom plesova pod vodstvom Ande Šandor, r. Miksad. Kao partner u plesu pomagao joj je bivši profesionalni plesač i aktivni plesni pedagog Dorin Ovidiu Popa iz Nadlaka. Pjesma djevojaka iz Soljana bila je pravi užitak i rezultat metodične pripreme uz pratnju sastava koji su činile violinistice Tamare Urbanove i Ivane Šandor, basista Martina – sina Ivana Šandora, koji je ovaj put svirao violu, multiinstrumentaliste Petra Pavlíka , kontrabasiste Matúša Urbana i glavne violinistice Lienke Súdiove. Sastavu se pridružio i Anton Uzel iz Međuriča svirajući harmoniku, a kasnije je, zajedno s kolegama plesačima pod vodstvom Elene Vasik, izveo ples iz regije Horehronie iz repertoara njihova ansambla Orava. Iskusni plesači stigli su iz Pivnice u Vojvodini kako bi predstavili svoje izvorne, dinamične plesove i u potpunosti se uključili u interakciju s drugim skupinama kroz pjesmu, glumu i ples. Primjerice, Kristián Baďura otplesao je „Jo Mazur” sa Lapšanima.
Vrhunac programa bio je zajednički nastup svih skupina pod nazivom Tance zo Šumiaca koji je uključivao muško cifrovanje u stilu Juraja Čupku Murára s nazivom Jánošíkov ples, dalje U kolo, Šorový i Čardaš, Višeglasno pjevanje Ovečka belička, Koby mňa mati, Vyhorela lipka, Vydám sa vám, Dolina, dolina, Hojže dievča, Pod úbočou a Dozrievajú zelenie jahody u šumivom glazbeno-plesnom narječju.
Zajednička završnica poslužila je kao simboličan zaključak cjelotjednog rada. Na istoj pozornici okupili su se sudionici iz različitih zemalja, zajednica i generacija – donoseći sa sobom različito iskustvo. Ipak, povezivao ih je zajednički interes i dijeljenje bogatstva slovačke narodne kulture i njezino aktivno prenošenje budućim naraštajima.
Orebić je kao prostor za suradnju i dijeljenje iskustva ispunio svoj potencijal.
Posebnost Susreta folklora je u tome što nije riječ tek o jednokratnoj folklornoj izvedbi. Fokus događaj je prvenstveno usmjeren na aktivan rad, edukaciju, kreativno djelovanje i međusobnu razmjenu iskustava.
Sudionici tijekom tjedna rade zajedno, uče nove plesne, vokalne i kondicijske tehnike, plesne elemente i narječja, metode rada i zabave, pri tome razmjenjuju iskustva a istovremeno upoznaju folklor drugih slovačkih zajednica. Ovakav način rada stvara prirodne veze među ljudima koje nadilaze sam događaj.
Kulturno-edukacijski centar Saveza Slovaka u Hrvatskoj u Orebiću pokazuje se kao prikladan prostor ne samo za organizaciju kulturnih događanja, nego i za dugoročan stručan i edukativan rad u području slovačke kulture. Orebić postupno postaje mjestom gdje se susreću slovačke folklorne tradicije iz raznih dijelova Europe i gdje se stvara prostor za njihov daljnji razvoj.
Organizatori već sada računaju sa nastavkom ovog projekta i slijedeće godine. Cilj je zadržati Orebić kao mjesto susreta, isto trajanje događanja te kontinuirano stručno vodstvo, dok će se sudionici iz godine u godinu mijenjati.
Na taj način projekt može postupno doprijeti do drugih plesača, pjevača, glazbenika i voditelja folklornih skupina. Istovremeno će zadržati svoje temeljno načelo – okupljanje ljudi iz različitih slovačkih zajednica te stvaranje prostora za profesionalnu i kreativnu suradnju pod vodstvom lektora iz Slovačke.
Šesta godina Susreta folklorista pokazuje da ovakvi projekti imaju svoje čvrsto mjesto u kulturnom životu slovačkih zajednica. Njihova važnost ne leži samo u očuvanju tradicionalnog repertoara. Isto tako važno je stvaranje veza između zajednica, prenošenje iskustva na mlađe generacije i pronalaženje novih načina, kako očuvati slovačku narodnu kulturu.
Tijekom tog tjedna Orebić nije bio samo mjesto održavanja folklornog susreta. Postao je prostor u kojem su se susreli ljudi, tradicije i iskustva – i gdje se slovački folklor ponovno pokazao kao živa kultura koja povezuje zajednice unatoč granicama.
Završni program možete pogledati ovdje: https://www.youtube.com/watch?v=CJDaDwrwVgE
