Državi stručni skup za obrazovne djelatnike obrazovnih ustanova na jeziku i pismu nacionalnih manjina na području Republike Hrvatske

U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje – podružnica Rijeka 20 i 21. svibnja 2021. održan je Državi stručni skup za obrazovne djelatnike obrazovnih ustanova na jeziku i pismu nacionalnih manjina na području Republike Hrvatske. Tema skupa bila je Ključna obilježja primjene Kurikuluma materinskih jezika nacionalnih manjina ovisno o modelu obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina (Model A, B i C obrazovanja).

Na skupu su održana dva plenarna predavanja. Na temu Obrazovanje u hrvatskom modelu zaštite nacionalnih manjina govorio je prof. sc. Siniša Tatalović sa Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, dok je predavanje Nacionalne manjine u Hrvatskoj – povijest i istraživanja održao dr. sc. Filip Škiljan sa Instituta za migracije i narodnosti.

U programu prvog dana skupa predstavljena su glavna obilježja obrazovanja na jeziku i pismu pojedinih nacionalnih manjina, a slovačko školstvo u Hrvatskoj predstavila je Sandra Kralj Vukšić, ravnateljica Slovačkog centra za kulturu Našice, koje u svome djelokrugu rada ima i koordinaciju slovačkog školstva.

Drugi dan skupa, nakon plenarnog predavanja na temu Svjesna uporaba riječi kao sredstva interkulturalne komunikacije Andree Sales, prof. psihoterapeuta sa Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Padovi, uslijedila su izlaganja pojedinih predstavnika nacionalnih manjina. Ovaj dio programa održan je pod zajedničkim nazivom Jezična, književna i kulturna tradicija nacionalnih manjina. Slovačku manjinu zastupala ja Ana Maroševć, prof. slovačkog jezika i književnosti, zaposlena u OŠ kralja Tomislava Našice, ujedno i u područnoj školi u Markovcu Našičkom prezentacijom na temu Radionice u nastavi slovačkog jezika i kulture vezane uz slovačke običaje.

Prema riječima koordinatorice skupa Patrizie Pitacco, više savjetnice za talijansku nacionalnu manjinu, „2010.g. organiziran je zadnji državni skup za nacionalne manjine i od tada tek smo se uspjelo organizirati ponovno takav vid susreta. Ove godine, unatoč pandemije i svim teškoćama što je ista nosila i nosi sa sobom, stvorili su se povoljni uvjeti za realizaciju ove ideje. Sudionici su pozitivno ocijenili mogućnost sudjelovanja na takvom skupu. Razmjena iskustva i upoznavanje drugih nacionalnih manjina od velike je pomoći i koristi za daljnji razvoj sustava.

I na koncu donosimo završnu poruka skupa: „… u organizaciji ovog skupa uloženo je puno truda, znanja, vještina kao i emocija. Htjeli smo se upoznati i pokazati koje su naše specifičnosti i različitosti. Pokazali smo i ono što nam je zajedničko: ljubav prema materinskom jeziku, privrženost tradicijama i svojim korijenima, poštivanje svog porijekla i želja da se isti prizna i poštuje od šire zajednice. Postali smo svjesni da je upravo ta vrijednost ona koja se mora iščitavati iz kurikuluma materinskih jezika nacionalnih manjina.“